Argentina: Sudija priznaje genocid nad Jermenima

Federalni sudija Argentine, Norberto Ojarbide, je 1. aprila 2011. doneo istorijsku presudu da je Turska država izvršila zločin genocida nad jermenskim narodom.

Sve je počelo 2000. godine zahtevom koji je podneo beležnik Gregorio Hairabedian, prema rečima stranice Miradas al Sur (Pogledi ka jugu):

La causa se inició a raíz de la demanda presentada en diciembre de 2000 por el escribano Gregorio Hairabedian, descendiente de armenios asesinados, quien pidió que se investigue por la suerte de 50 familiares directos en la provincias armenias (vilayetos) de Palú y Zeitún, en poder del entonces Imperio Otomano.
A esta querella se sumó luego la colectividad armenia de Buenos Aires por la matanza de población armenia en las provincias de Trebizonda, Erzerum, Bitlis, Diarbekir, Jarput y Sivas, que de acuerdo a estimaciones históricas costó la vida a un millón y medio de armenios en el primer genocidio del siglo XX.

Čitava stvar se pokrenula na zahtev koji je u decembru 2000. podeneo beležnik Gregorio Hairabedian, potomak ubijenih Jermena, i koji je zatražio da se istraži sudbina 50 osoba direktnog srodstva u jermenskim provincijama (vilajetima) Paluu i Seitunu, koje su tada bile pod vlšaću Otomanske imperije.
Zatim se ovoj žalbi pridružila jermenska zajednica u Buenos Ajresu zbog ubistva jermenskog stanovništva u provincijama Trebisonde, Erserum, Bitlis, Diarbekir, Harput i Sivas, gde je prema istorijskim procenama izgubilo život oko milion i po Jermena u prvom genocidu XX veka.

Internet stranica Henosidio Armenio (Jermenski genocid) pripoveda od događajima koji su doveli do deklaracije Genocida:

Del 23 al 24 de Abril de 1915 fueron detenidos, deportados a Anatolia y asesinados unos 650 dirigentes armenios de Constantinopla. A partir de entonces, se dio la orden de deportación de la población civil, desde las zonas de guerra en el Cáucaso, hacia los centros de reinstalación, en los desiertos de Siria y Mesopotamia.
El mismo esquema de arresto y asesinato de los líderes y de los hombres mayores de 15 años, así como la deportación del resto de la población -mujeres, ancianos y niños-, hacia los desiertos de Siria, se repitió en todos las localidades armenias.

Od 23. do 24. aprila 1915. uhvaćeno je, deportovano u Anatoliju i ubijeno 650 jermenskih vođa iz Konstantinopolja. Od tada, izdato je naređenje za deportaciju civilnog stanovništva od ratnih zona u Kaukasou ka centrima u Siriji i Mesopotamiji.
Isti sistem hapšenja i ubijanja vođa i muškaraca starijih od 15 godina, kao i deportacija ostatka stanovništva (žene, stari i deca) u pravcu sirijskih pustinja, se ponovio u svim jermenskim gradovima.

Tekst nastavlja:

Esta larga marcha, que para muchos fue el camino hacia la muerte, era acompañada de violaciones, torturas y robo de lo poco que llevaban consigo los deportados. Los pocos que lograron sobrevivir, fueron trasladados a distintos puntos del Medio Oriente donde el hambre y las epidemias hicieron su parte.
Los hechos descriptos fueron encuadrados dentro del concepto de GENOCIDIO. Este término fue creado por Raphael Lemkin y aplicado por primera vez durante el juicio a los principales responsables del crimen contra los judios, durante la Segunda Guerra Mundial.

Ovaj dugačak put, koji je za mnoge bio put u smrt, praćen je silovanjima, mučenjima i krađom male svojine koju su sa sobom nosili oni koje su deportovali. Mali broj onih koji su uspeli da prežive prebačeni su na različite lokacije na Srednjem istoku, gde su glad i epidemije učinile svoje.
Opisani događaji zabeleženi su pod pojmom GENOCID. Ovaj termin je sačinio Rafael Lemkin i prvi put ga upotrebio tokom suđenja odgovornima za zločine protiv Jevreja, za vreme Drugog svetskog rata.

Treba istaći da je Argentina, prema rečima internet stranice Armenios On Lajn (Jermeni na internetu) primila veliki broj jermenskih imigranata koji su bežali od genocida i čiji potomci čuvaju svoje običaje i tradiciju grupisani u različite institucije koje čine Jermensku zajednicu:

Actualmente la colectividad armenia de la Argentina se estima que cuenta con aproximadamente de cien a ciento veinte mil armenios. Se han establecido siete escuelas armenias, siete iglesias armenias, también iglesias católicas y Evangélicas armenias, funcionan dos diarios, tres audiciones radiales, varias organizaciones políticas, grupos de beneficencia, clubes sociales, deportivos, restaurantes, grupos culturales como ser coros, grupos de danzas folklóricas armenias, grupos de teatro, bandas musicales, numerosas agrupaciones juveniles y también funcionan tres agrupaciones scout, y otros.

Jermenska zajednica procenjuje da u Argentini trenutno ima približno od sto do sto dvadest hiljada Jermena. Osnovano je sedam jermenskih škola, sedam jermenskih, Katoličkih i Evangelističkih crkvi; u funkciji su dva dnevna lista, tri radio stanice; prisutne su razne političke i dobrotvorne organizacije, društveni i sportski klubovi, restorani, kulturne grupe kao što su horovi, jermenskih folklornih igara, pozorišne grupe, muzički bendovi, brojne omladinske organizacije, izviđači i drugi.


Identifikovati se sa korenima i običajima, ponovo oživeti tradiciju koja proističe iz porodičnih priča, bio je jedan od snova Valerije Čerekian, Argentinka po rođenju, a potomak Jermena, koja priča o svom iskustvu u Birth Right Armenia:

Cuando pienso en las razones y los sentimientos que motivaron mi viaje a Armenia para trabajar como voluntaria recuerdo a mis abuelos: Nazik y Meguerdich Cherekian y Lusin y José Dadourian. Mis abuelos me enseñaban canciones armenias, que cantábamos todos juntos en cada entrañable reunión familiar… Así crecí, entre libros de escuela, historias que mis abuelos contaban y canciones que nos acercaban a la madre patria… Entre el idioma de mi sangre y el idioma de mi barrio, entre la escuela armenia y la universidad de Buenos Aires… Si me preguntan, soy armenia y argentina. Probablemente en ese orden.

Kada pomislim na razloge i osećanja koji su me motivisali da putujem u Jermeniju kako bih radila kao volonterka, setim se svojih baba i deda: Nasika i Megerdiča Čerekiana i Lusin i Hosea Dadouriana. Oni su me naučili jermenskim pesmama, koje smo zajedno pevali na svakom intimnom porodičnom okupljanju… Tako sam odrasla, među školskim udžbenicima, pričama koje su mi pripovedali i pesmama koje su nas približavale rodnoj zemlji… Između jezika moje krvi i jezika moga kraja, između jermenske škole i Univerziteta u Buenos Ajresu… Ako me pitaju, ja sam i Jermenka i Argentinka. Verovatno tim redosledom.

Kao rezultat značajnog broja pripadnika jermenske zajednice u Argentini, uglavnom se radi o potomcima čak i do treće ili četvrte generacije žrtava genocida, prikazane izjave i dokazi su poslužili da se pokrene pomenuti zahtev. Na blogu Lic. Balenoa, El Manga, mogu se videti neke od izjava koje su dali jermenski potomci i koje su poslužile kao osnovna svedočenja za izricanje kazne. Istovremeno, na internet stranici El Argentino.com nalazi se objavljenja „Deklaratorna rezolucija istorijskih događaja poznatih kao genocid jermenskog naroda, godina 1915/1923, kazna“.

Čitanje presude može da se vidi na jednom snimku sa Jutjuba.

Na reakcije Turske nije trebalo dugo da se čeka, prema izveštajima dnevnog lista La Vos (Glas):

Turquía fustigó ayer el fallo del juez argentino Norberto Oyarbide en el que dictaminaba que el gobierno del país euroasiático cometió genocidio en contra de armenios durante la Primera Guerra Mundial.
Según el ministro de Relaciones Exteriores de Turquía, Ahmet Davutoglu, ese fallo “es un ejemplo de cómo los nacionalistas extremos pertenecientes a la diáspora armenia abusan de los sistemas legales”.

Turska je juče oštro osudila presudu argentinskog sudije Norberta Ojarbidea u kojoj je izrekao da je vlada evroazijske države počinila genocid nad Jermenima tokom Prvog svetskog rata.
Prema rečima ministra spoljnih poslova Turske, Ahmeta Davutoglua, ova presuda „je primer kako ekstremni nacionalisti jermenske dijaspore zloupotrebljavaju zakonodavne sisteme.“

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.