#Vikimodernizam: katalonski modernizam, od učionice do interneta

Kuća Bataljo u Barseloni, delo Antonija Gaudija. Nastala između 1904. i 1906. godine.

Studenti istorije umetnosti iz Barselone menjaju tradicionalne zadatke sa namerom da sa svetom podele svoje znanje o katalonskom modernizmu.

Ako ste nekada posetili Barselonu, sigurno vam je još uvek ostala u sećanju krivolinijska i šarenolika arhitektura skoro nestvarnih zgrada Antonija Gaudija. On je jedan od malobrojnih predstavnika katalonskog modernizma, dragulja krune katalonske umetnosti. Ipak, u osnovi ove sanjalačke i organske estetike leži čitav revolucionarni politički i kulturološki pokret koji je težio transformisanju katalonskog društva krajem devetnaestog i početkom dvadesetog veka. Radi se o eklektičkom pokretu koji se hranio srodnim strujama iz drugih evropskih zemalja, kao što je, na primer, francuski Art Nouveau [fra.], ali u jednom nacionalnom duhu koji mu daje jedinstveni karakter.

Nakon uviđanja nepoželjnog kvaliteta informacija o moderniznu na Vikipediji, ništa manje sanjalački umovi katalonskih vikipedista [kat.] su pokrenuli jedan strastveni vikiprojekat nazvan Vikimodernizam [kat.]. Projekat ima tri cilja: poboljšanje informacija o katalonskom modernizmu na Vikipediji, dostupnost univerzitetskog znanja preko interneta i primenjivanje u praksi upotrebu novih modela otvorenog obrazovanja.

Tokom prvog četveromesečja školske dve hiljade dvanaeste/dve hiljade trinaeste godine, stotinak [kat.] studenata Istorije umetnosti na Univerzitetu u Barseloni je umesto tradicionalnih akademskih radova izabralo da kvalitetno i temeljno obrađuje članke na Vikipediji, pod nazorom šest profesora i istraživača [kat.] istraživačke grupe u oblasti istorije umetnosti i savremenog dizajna sa Univerziteta u Barseloni, poznatije pod nazivom GRAKMON [kat.]. Do sada je napisano i objavljeno više od stotinu članaka u vezi sa katalonskim modernizmom.

Fasada Kuće Makaja, Đozepa Puiđa Kadalfaka, 1901. godina.

Savršena alijansa

Zamisao je potekla od Aleksa Inohoa (@Kippleboy), člana #glamwiki, jedne međunarodne grupe vikipedista koja radi na utvrđivanju veza između kulturnog sektora i mreže slobodnog saznanja. Inoho, pored toga što je jedan od najaktivnijih vikipedista,takođe je pokretač projekta @CatalanMuseums, koji na engleskom jeziku sadrži inforamcije o brojnim muzejima Barselone i Katalonije.

Ester Sole (@EstherSole), istoričarka umetnosti, vikipedista i koordinatorka projekta vikimodernizam, u jednom članku [kat.] objavljenom na Vikimediji, objašnjava kako je ovaj do tada nerealizovan predlog vrlo brzo pobedio sumnjičavost koja može da bude pristuna u akademskom svetu kada je o Vikipediji reč:

Les suspicàcies ben aviat van deixar pas a la curiositat, i aquesta fou substituïda per l'entusiasme davant una proposta inèdita. […] Considerant que la viquipèdia normalment ocupa les primeres posicions als resultats de les cerques als principals buscadors i que sovint és la primera —i en moltes ocasions, la única— font que la població en general consulta per saciar els seus dubtes o la seva curiositat, no és descabellat optar per a que el coneixement i les dades que presenta aquesta enciclopèdia online siguin correctes i de qualitat.

Sumnje su vrlo brzo zamenjene radoznalošću, koju je potom zamenio entuzijazam prema jednom novom predlogu. […] Ako uzmemo u obzir da se Vikipedija obično nalazi na vrhu glavnih pretraživača, i da je vrlo često i (čak i jedini) izvor koji se generalno koristi radi konsultacija i za razrešenja postojećih sumnji ili zadovoljenja radoznalosti, sasvim je logična potreba da podaci sa ove internet enciklopedije budu ispravni i kvalitetni.

Pitali smo Inohoa za mišljenje u vezi sa nepoverenjem koje postoji u akademskom svetu:

El recel és sovint un resultat del desconeixement cap a un tema en concret. Per això fem aquest tipus de projectes, per apropar sectors. Una de les coses que més ens responen els professors és: “no tenia ni idea del nivell de control que fan els voluntaris ni de tots els processos de filtre de qualitat que té la Viquipèdia. Els Viquipedistes són més “perepunyetes” que els professors”.

Sumnjičavost je često rezultat postojećeg neznanja u vezi sa nekom konkretnom temom. Zbog toga i postoji ova vrsta projekta, kako bismo međusobno približili različite društvene sektore. Profesori nam često govore da nisu ni znali za nivo postojeće kontrole kod dobrovoljaca, kao ni za procese filtriranja da bi se održao kvaliteta informacija na Vikipedija. Vikipedisti su veće „picajzle“ od profesora.

Na putu ka slobodnom obrazovanju

Viki projekti GLAM nastoje da se profesionalci određene kulturne institucije obavežu na besplatno pružanje i podelu svog znanja. Kada je u pitanju Vikimodernizam, Sole i Inoho su se potrudili da profesorima GRAMKON-a, najvećeg autoriteta za katalonski modernizam, prenesu informacije o kulturi zajedničkog rada vikipedista. Sole u svom članku kaže [kat.]:

En lloc de realitzar treballs tradicionals de curs en forma de plecs de folis grapats que acabaven dormint el son dels justos, els alumnes editarien articles de la viquipèdia. […] Els participants es van veure immersos en un món de llenguatge enciclopèdic, on la sintaxi – el codi wiki – resultava estranya, on la comunitat d’editors de la viquipèdia participava activament del viquiprojecte i intervenia en un treball que havia deixat d’ésser exclusivament de l’alumne per ser lliure i a disposició de tothom gràcies a les llicències creative commons.

Umesto rađenja i pisanja radova tokom godine, u obliku zaheftanih papira, koji najverovatnije oknčaju u nekoj arhivi, studenti će objavljivati članke sa Vikipedije. […] Učesnici su uronili u svet enciklopedijskog jezika, gde se sintaksa (viki kod) činila čudnom i gde je zajednica urednika sa Vikipedije aktivno učestvovala na Vikiprojektu i intervenisala na jednom poslu koji je prestao da bude isključivo studentski da bi postao slobodan i pristupačan za sve, zahvaljujući licencama creative commons.

Poboljšani su postojeći tekstovi, naročito oni na katalonskom, ali su se objavili i članci na kastiljanskom, francuskom i engleskom. Koordinatori projekta su napravili jedno istraživanje kako bi ocenili razvoj na kraju prvog četveromesečja, u januaru dve hiljade trinaeste godine. Rezultati mogu da se pogledaju ovde [kat.]. Nakon ovih prvih meseci projekta, Inoho kao pozitivan podatak ističe da „studenti nalaze veoma korisnim što je njihov rad objavljen na Vikipediji i što je dostupan svima ostalima“.

Vikiprojekti GLAM, približavanje umetnosti internetu

Projekat Vikimodernizam čini deo vikiprojekata GLAM (engleski akronim za galerije, biblioteke, arhive i muzeje). U pitanju je jedna međunarodna inicijativa koja je započeta kada su odgovorni u Britanskom muzeju [eng.] uvideli koliko je velika posećenost Vikipedijine stranice ovog muzeja pa su angažovali jednog vikipedistu da pregleda i proširi postojeće članke. Od tada se ova ideja proširila i na druge zemlje i institucije.
Nakon što je konstatovano interesovanje koje je među akademskim institucijama probudio ovaj projekat, koordinatori očekuju [eng.] da će postati jedna od referenci za naredna iskustva. Trenutno se planira predstavljanje konačnih rezultata [kat.] na Međunarodnom kongresu nove umetnosti CoupdeFouet [kat.], koji će se održati u Barseloni u junu dve hiljade trinaeste godine, datum koji se poklapa sa završetkom ovog projekta.

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.