Centralna i Istočna Evropa:Finansijska Kriza

Sledi prikaz reakcija sa anglofone blogosfere u vezi sa trenutnom finansijskom krizom u nekim od zemalja centralne i istočne Evrope.

Mađarska
Antal Dániel iz Aktiv Centralne Evrope (Central Europe Activ) napisao je ovo 13. oktobra:

Nakon što je evropska vlada izvukla iz škripca glavne banke i osiguravajuće kompanije, Mađarska je postala prva država članica EU kojoj je MMF ponudio jemstvo, uz pomoć EU Ecofin. Izgleda da je Mađarska najkrhkiji član Unije u ovoj globalnoj finansijskoj krizi. […]

Mađarski bloger veruje da je ’trenutna ekomonska situacija rezultat političke krize’:

[…] U izbornoj kampanji 2002 godine, i tadašnja vladajuća centralna-desnica i centralna-levica su se u kampanji borile uz obećanje da će narod dobiti više kao rezultat mađarskog ekonomskog uspeha u periodu od 1989 do 2002 godine. Dve glavne partije, desničarska stranka Fidesz i Socijalistička Partija su se nadmetale u širenju obećanja i snižavanja taksi. […] Socijalistička Partija je održala većinu svojih neverovatnih obećanja, podižući budžetski deficit za rekordnih 10%. Slično nadmetanje se, nažalost, desilo na izborima 2006. godine, koje su socijalisti jedva dobili. Mr. Gyurcsány, vođa Socijalističke Partije, kasnije je priznao da je njegova partija lagala glasačima, i zato je stanovništvo Mađarske kasnije njegove mere štednje vrlo neblagonaklono primilo. […]

Da bi se prebrodila kriza, Dániel zaključuje da će ’Mađarski glasači […] morati da nateraju svoje glavne partije da daju mnogo promišljenija finansijska obećanja i mere.’

Evo šta Eva Balogh iz Mađarskog Spektruma napisala o neadekvatnom odgovoru mađarske opozicije na ovu krizu:

[…] Hajde da počnemo sa vođama SZDSZ-a. Izgleda da su opet nedodirljivi. […] Oni govore kao da su ’reforme’ najvažniji zadatak mađarske vlade. Reforme koje su se završile, kako oni kažu. Pa zar onda nije divno što su oni napustili koaliciju? Od danas, sredine oktobra 2008, kada se ceo svet klima na ponoru propasti, ove tzv. reforme će pomoći ili slomiti Mađarsku. […] U međuvremenu, ove male svađe umanjuju vladine napore da se ekonomija održi u balansu i da se izbegne panika. Važno je usvojiti budžet i nastaviti dalje. Biće dosta teškog rada u budućnosti.
Tu je onda šef Fidesz-a, [Viktor Orbán]. On je juče pokušao da objasni grupi važnih poslovnih vođa da bi se ekonomski problemi Mađarske mogli rešiti u periodu od tri meseca ako ranije dođe do izbora i on postane Premijer. On bi preporodio ekonomiju. Sam, u Mađarskoj. Naravno, problem je taj što u globalnoj ekonomiji, nijedna zemlja nije usamljeno ostrvo. Mađarska će osetiti posledice na ovaj ili onaj način. Doduše, manje na prvim linijama za razliku od nekih drugih evropskih zemalja zato što mađarske banke nisu zatrpane otrovnim papirima, i zato što Mađarska nije bila omiljena destinacija trgovaca novcem i sigurnih fondova. Ali, prvi signali su već tu. Prodaja Opela se smanjuje tako da će Opelova fabrika u Mađarskoj biti zatvorena ’na određeno vreme’. Orbán, međutim, kaže da je njegov ekonomski tim već ima sve odgovore: veliko smanjenje poreza, manje birokratije u prikupljanju poreza, smanjivanje birokratije i korupcije, manji Parlament, dobro organizovana javna administracija, i bolje rukovanja finansijama. Smešno? Ne, pod postojećim uslovima, ova sitničavost dokazuje nedostatak vizije.
Ono što posebno zabrinjava je što Viktor Orbán razmišlja crno-belo kada se radi o uzroku trenutne krize. On je uveren da je ’liberalna ekonomska politika’ uzrok ovog problema i oduševljeno je govorio o onim zemljama gde demokratija baš ne cveta: Kina, Rusija, neke islamske zemlje. One su uspešne, a ne liberalne demokratije na Zapadu. […]

U pratećem postu na Odgovor Mađarskih političara na finansijsku krizu, Eva Balogh piše o ’listi od 7 zahteva’ koju je izneo Fidesz, i ’plan od 12 tačaka’ Premijera Ferenc Gyurcsány-ja:

[…] Činjenica da je ovaj plan od 12 tačaka dobio blagoslov predsednika Mađarske Nacionalne Banke, daje mu dodatnu snagu. A i sadrži većinu Fidesz-ovih zahteva. […]

Da li će plan pomoći u olakšavanju posledica globalne finansijske krize? Ko to može reći? Prava nevolja je stvorena kreditnim tržištima i zasigurno će se ona proširiti na globalnu ekonomiju. Da li neko može da pogodi koliko jako, koliko dugo?

Edward Hugh iz Mađarski Ekonomski Pregled (Hungary Economy Watch) objašnjava ’zašto Mađarska nije sledeći Island’:

[…] Na duže staze, finansijska i ekonomska budućnost Islanda je ružičasta, kada prebrode trenutu oluju i nauče neke lekcije sa zakašnjenjem. Voleo bih da isto to mogu reći i za Mađarsku. […]
[…] Island je mlada zemlja, skoro da se sama podmlađuje, i ima veoma brz razvoj radne snage. Mađarska je, sa druge strane, stara zemlja, gde ima sve više starog stanovništva, gde je svaka nova generacija ima oko 1/3 stanovnika manje, i gde su potencijalna radna snaga i broj ukupnog stanovništva u dugoročnom opadanju.
Zato Island u budućnosti, čak i uz visoka prekoračenja, može izdržati mnogo viši nivo ’uticaja moći’ od Mađarske. Zato na duže staze Island u svakom slučaju nije Mađarska. Ne govorim ovo da bih kritikovao Mađarsku ili njene građane, već zbog duboke sumnje o budućnosti jedne zemlje do koje mi je zaista stalo. […]

Edward Hugh je na Euro Pesnica (Fistful of Euro) pisao o ’spremnosti MMF-a da ponudi finansijsku i tehničku pomoć Mađarskoj’:

[…] EU je srdačno dočekala tu intervenciju. Pod ovim uslovima, skoro da ništa drugo i nije mogla da uradi. Ovo bi sada izgledalo kao postavljanje presedana, a posle Mađarske mogle bi da dođu Baltičke zemlje, Bugarska, i Rumunija, vrlo brzo, rekao bih, zbog brzine kojom se stvari dešavaju. […]

Estonia, Latvija, Litvanija
Jedan dan kasnije, Edward Hugh je nastavio ’Davanje od strane MMF’-a (vođenje stačaja) na Euro Pesnica (A Fistful of Euro):

[…] U međuvremenu, sve veći broj zemalja izgleda da je u opasnosti da će slediti Island i Mađarsku u rukama MMF-a, s tim da su Baltičke republike Estonija, Latvija, i Litvanija sada prilično ranjive, prema jučerašnjem upozorenju od strane MMF-a.
[…]
Po mom mišljenju, opasnost za baltički finansijski sistem je stvarna, kao i ona za bugarski i rumunski. Mora se preduzeti određena akcija i to što pre. Latvija i Estonija su sada u dubokoj krizi, a i Litvanija iako se još uvek održava u rastu, je možda mnogo iza. U suštini, teško je da će skoro biti oživljavanja domaće potražnje, što znači da ove zemlje treba da žive od izvoza. Ali, uz veoma visoku inflaciju koju su imale, teško je pretpostaviti kako mogu povratiti konkurentnost dok održavaju monetarnu vezu sa Eurom. […] Zato je, rekao bih, bolje sada uraditi sve i završiti s tim i onda iskoristiti prednost zaštite koja se nudi u rukama MMF-a. […]

Claus Vistesen je na Latvijskom Ekonomskom Pregledu (Latvia Economy Watch) dao analizu situacije Baltičkih zemalja:

[…] Iako je trenutna kriza uglavnom globalna, ako postoji jedan region gde se njeno prisustvo oseća više nego u drugim krajevima, to je Istočna Evropa, a među žrtvama regiona visoko se rangiraju tri Baltičke zemlje: Estonija, Latvija, i Litvanija. Ovo nas ni u kom slučaju ne može mnogo iznenaditi. U mnogim situacijama od kako je kreditna kriza otišla u crnu zonu na svetskom nivou u leto 2007. godine, mnogi analisti (uključujući i Vaše) su upozoravali na veliku opasnost koja se spušta na Istočnu Evropu. Ova nesrećna situacija se do danas uveliko ostvarila i jedino pitanje na koje ostaje da se odgovori jeste koliko teške će ’teškoće’ biti? Na osnovu nekoliko nedavnih maleckih signala izgleda da veliko oko kreditne krize, ne kao Sauron koji baca pogled na Frodo i ostale, brzo fiksira Istočnu Evropu prilikom posmatranja.
[…]
Međutim, trenutni izazov za Baltičke zemlje u ovom trenutku je kontrola gubitka, a naročito kako da se izmigolje iz trenutnog poroka zavisnosti od priliva kredita u vreme kada bi ekonomija trebala da povrati konkurentnost. […]
[…] Ono što je kao posledica opasno za Baltičke zemlje je to što se u ovom trenutku ekonomski kolaps kreće tako da se smanji rizik propasti finansijskog sistema dok strane banke zatvaraju poslove. Teško je odgovoriti da li će posledica ovog biti i dalje održavanje Euro izgovora. Jedna stvar je veoma sigurna, a to je da će opadanje plata i cena, koje je potrebno da bi se ispravila ova neuravnoteženost biti užasno za svakoga ko je na vlasti.
Jasno je da je Latvija daleko najslabija od ove tri ekonomije, a zbog blizine drugih ekonomija neočekivani događaji u jednoj zemlji mogli bi se lako proširiti na druge. Nadam se da do toga neće doći. […]

Ukrajina
Ukrajina se nalazi uz ’listu zemalja Istočne Evrope koja se povećava’ koje se sakupljaju da traže podršku MMF-a (pogledajte ovaj post od 14 oktobra na Euro Pesnica (A Fistful of Euros).
Kako je Edward Hugh i naveo u svom ranijem detaljnom pregledu političke, društvene, i ekonomske situacije u zemlji, Ukrajina je ’daleko od toga da je sama u problemima koje ima sa bankarstvom, tržištem, kreditne krize (ali tu, naravno, nema snage ili utehe koja se može naći u kompaniji).’ Slede neka od opštih stavova iz Hugh-ovog posta:

[…] Ono što se trenutno dešava u Ukrajini moglo bi iznenaditi nekoga sa strane, zato što je vladalo opšte mišljenje da je funkcionisanje privrede solidno i da je bruto prihod bio jak poslednjih godina, i ovo je dalo utisak da je ono što stoji ispod toga zakonski čisto, što ustvari nije. Zakulisne borbe ugrožavaju zemlju. U isto vreme i velike migracije ukrajinskih radnika u strane zemlje i veoma dugoročna niska stopa podmlađivanja nacije znače da zemlja nekako pati od zaraznog nedostatka radne snage jer stanovništvo stari, i isto tako brzo se smanjuje. Tako je, po mom mišljenju, došlo do neverovatno visoke inflacije koju imamo.
Ipak, bruto prihod je od 2000. godine u proseku rastao za 7,5% godišnje, u skladu s drugim zemljama iz Komonvelta Nezavisnih Zemalja), i zaista je ta stopa bila viša nego u drugim ekonomijama u tranziciji: sada ćemo svi da otkrijemo koliko je ovaj rast utemeljen. […]

Peter Byrne s Abdymok-a je počeo svoj post trenutnom ’bankarskom zbrkom’ u Ukrajini uz ovaj komad ulične mudrosti (RUS): ’Pošteni ljudi u Kyiv-u uvek imaju keš kod sebe.’ Nastavio je:
[…] Šef [Ukrajinske Nacionalne Banke] vololdymyr stelmakh izjavio je 10. oktobra da će biti potrebno najmanje dve nedelje da se smiri situacija u ukrajinskom finansijskom i bankarskom sektoru. […]
Velike šanse. […]

Srbija
Na kraju, imamo Srbiju koja se nalazi na listi ’onih kojima će MMF dati bolničku sobu.’ Evo još jedno objašnjenje Edwarda Hugh-a na Euro Pesnica (A Fistful of Euro):

[…] Neka bude jasno, Srbija nije ’hitan slučaj,’ kao Mađarska na primer, iako ne treba zaboraviti da mađarska vlada kaže da oni nisu hitan slučaj kao Island, koji po sebi nije hitan slučaj, kao Ukrajina na primer, o kojoj se neće razmatrati kao da joj je potrebna pomoć na način kakav treba, recimo Latviji. A prema rečima Premijera Latvije Ivars Godmanis-a, Latvija nije nikakav slučaj, a sigrno ne takav da se uporedi sa Srbijom.
Pa Vi to možete shvatiti kako želite, ali jedna stvar je sigurna, a to je da će stručnjaci iz MMF-a učestvovati u pravljenju budžeta Srbije za 2009. godinu. […]

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.