<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Global Voices na srpskom &#187; Venecuela</title>
	<atom:link href="http://sr.globalvoicesonline.org/category/world/americas/venezuela/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://sr.globalvoicesonline.org</link>
	<description>Svet govori, slušaš li?- stranica Global Voices na srpskom jeziku</description>
	<lastBuildDate>Thu, 03 Dec 2009 18:00:07 +0000</lastBuildDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.8.4</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
			<item>
		<title>Venecuela: Priča o istoriji jedne zemlje kroz film</title>
		<link>http://sr.globalvoicesonline.org/2009/01/venecuela-prica-o-istoriji-jedne-zemlje-kroz-film/</link>
		<comments>http://sr.globalvoicesonline.org/2009/01/venecuela-prica-o-istoriji-jedne-zemlje-kroz-film/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 04 Jan 2009 13:51:30 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Dijana Djurickovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Film]]></category>
		<category><![CDATA[Istorija]]></category>
		<category><![CDATA[JEZICI]]></category>
		<category><![CDATA[Književnost]]></category>
		<category><![CDATA[Teme]]></category>
		<category><![CDATA[Venecuela]]></category>
		<category><![CDATA[španski]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://sr.globalvoicesonline.org/?p=83</guid>
		<description><![CDATA[Originalno objavio Laura Vidal  &#183; Preveo/prevela Dijana Djurickovic &#183;  Pogledaj originalni post 
Grupa mladih filmskih režisera iz Venecuele je uspešno prikazala istoriju ove zemlje i prilagodila poznata književna dela (strana i domaća) kroz filmove koje je publika jako dobro prihvatila. Za mnoge venecuelanske filmove iz prošlosti smatra se da imaju previše nasilja, i [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<em>Originalno objavio <a href="http://globalvoicesonline.org/author/laura-vidal/">Laura Vidal</a>  &middot; Preveo/prevela <a href='http://sr.globalvoicesonline.org/author/dijana-djurickovic/'>Dijana Djurickovic</a> &middot;  <a href='http://globalvoicesonline.org/2008/12/24/venezuela-telling-the-countrys-history-through-film/'>Pogledaj originalni post</a></em> 
<br /><p>Grupa mladih filmskih režisera iz Venecuele je uspešno prikazala istoriju ove zemlje i prilagodila poznata književna dela (strana i domaća) kroz filmove koje je publika jako dobro prihvatila. Za mnoge venecuelanske filmove iz prošlosti smatra se da imaju previše nasilja, i pojava ove nove vrste filma pokazuje novi način izražavanja stvaralaštva.</p>
<p>Slede četiri osnovna primera filma u 2008 godini, uz mišljanje blogera:</p>
<p><strong>Postales de Leningrado (Razglednice iz Lenjingrada)</strong><br />
<object classid="clsid:d27cdb6e-ae6d-11cf-96b8-444553540000" width="425" height="344" codebase="http://download.macromedia.com/pub/shockwave/cabs/flash/swflash.cab#version=6,0,40,0"><param name="allowFullScreen" value="true" /><param name="src" value="http://www.youtube.com/v/V6rDl7bCW28&amp;color1=0xb1b1b1&amp;color2=0xcfcfcf&amp;hl=en&amp;feature=player_embedded&amp;fs=1" /><embed type="application/x-shockwave-flash" width="425" height="344" src="http://www.youtube.com/v/V6rDl7bCW28&amp;color1=0xb1b1b1&amp;color2=0xcfcfcf&amp;hl=en&amp;feature=player_embedded&amp;fs=1" allowfullscreen="true"></embed></object><br />
 </p>
<p>Pošto su nelegalne i krijumčarene kopije filmova veoma popularne u Venecueli, <a href="http://blogdebuhonero.blogspot.com/2007/09/postales-de-leningrado.html" target="_self">El Buho Negro [es] </a>daje svoj komentar uz ovu sliku (kao da je sova krijumčar):</p>
<p><img class="alignnone size-medium wp-image-54306" title="nero-postales1" src="http://globalvoicesonline.org/wp-content/uploads/2008/12/nero-postales1.jpg" alt="" /></p>
<p>&#8216;Toliko su mi se svidele Razglednice iz Lenjingrada da kada me neko pita za njih, pošaljem ih u bioskop.&#39;</p>
<p><strong>Miranda Regresa (Miranda se vraća)</strong><br />
<object classid="clsid:d27cdb6e-ae6d-11cf-96b8-444553540000" width="425" height="344" codebase="http://download.macromedia.com/pub/shockwave/cabs/flash/swflash.cab#version=6,0,40,0"><param name="allowFullScreen" value="true" /><param name="src" value="http://www.youtube.com/v/iBisqUegWTA&amp;color1=0xb1b1b1&amp;color2=0xcfcfcf&amp;hl=en&amp;feature=player_embedded&amp;fs=1" /><embed type="application/x-shockwave-flash" width="425" height="344" src="http://www.youtube.com/v/iBisqUegWTA&amp;color1=0xb1b1b1&amp;color2=0xcfcfcf&amp;hl=en&amp;feature=player_embedded&amp;fs=1" allowfullscreen="true"></embed></object><br />
<a href="http://elhijodelabohemia.wordpress.com/2008/03/26/critica-miranda-regresa/" target="_self">El Hijo de la Bohemia [es] </a>kaže:</p>
<blockquote><p>Quisiera encontrar un defecto para no hablar de obra perfecta, pero me temo que tendré que verla unas cuantas veces más para lograrlo. La realización es soberbia, conmovedora, arruga el corazón en muchas ocasiones y nos hace amar más a Venezuela. La música (que incluye pinceladas de nuestro “Gloria al Bravo Pueblo”) sin lugar a dudas motiva a ello, pero lo mejor de todo es que … !se escucha! ?Dónde ha estado este Director de Sonido todo este tiempo?</p></blockquote>
<div class="translation">Volela bih da pronađem neki nedostatak pa onda ne bih govorila o savršenom filmu, ali nažalost da bih to uradila morala bih da ga gledam nekoliko puta. Snimanje filma je odlično, pokreće, dodiruje srce u mnogim slučajevima i čini da još više volimo našu zemlju. Muzika (koja uključuje nekoliko taktova naše himne) sigurno pomaže, ali najbolja stvar u svemu tome je&#8230; čujemo je! Gde je sve ovo vreme bio direktor zvuka?</div>
<p><strong>Cyrano Fernández</strong></p>
<p><object classid="clsid:d27cdb6e-ae6d-11cf-96b8-444553540000" width="425" height="344" codebase="http://download.macromedia.com/pub/shockwave/cabs/flash/swflash.cab#version=6,0,40,0"><param name="allowFullScreen" value="true" /><param name="src" value="http://www.youtube.com/v/LL7zhaZ3Rto&amp;color1=0xb1b1b1&amp;color2=0xcfcfcf&amp;hl=en&amp;feature=player_embedded&amp;fs=1" /><embed type="application/x-shockwave-flash" width="425" height="344" src="http://www.youtube.com/v/LL7zhaZ3Rto&amp;color1=0xb1b1b1&amp;color2=0xcfcfcf&amp;hl=en&amp;feature=player_embedded&amp;fs=1" allowfullscreen="true"></embed></object></p>
<p>Cyrano Fernández, adaptacjia <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Cyrano_de_Bergerac" target="_self">Cyrano de Bergerac-a</a>, nije primljen tako dobro kao prethodni filmovi, ali je sigurno pokrenuo priču među blogerima:</p>
<p>Ysabel u svom blogu <a href="http://ventanaactual.blogspot.com/2008/03/cyrano-fernandez-poesa-urbana.html" target="_self">Ventana Actual [es]</a> kaže:</p>
<blockquote><p>Cyrano es también un héroe social; es un personaje que defiende la ética y la dignidad popular a toda costa, estrellándose una y otra vez contra la realidad de todos los días (…) actuaciones conmovedoras y plenas de realismo dan solidez a este filme que rompe esquemas dentro de nuestra cinematografía</p></blockquote>
<div class="translation">I Cyrano je društveni junak, to je lik koji brani ljudsku etiku i dostojanstvo po svaku cenu, uvek u borbi protiv stvarnosti (&#8230;) dirvljiva gluma, uvek puna stvarnih događaja što ovom filmu daje veliku snagu i tako ga izdvaja kao poseban u našoj kinematografiji.</div>
<p>Juan, na <a href="http://hoycritico.wordpress.com/2008/03/13/la-pelicula-cyrano-fernandez-venezolana/" target="_self">Hoy Critico [es]</a> daje snažne komentare s tehničke strane gledišta i daje nekoliko predloga:</p>
<blockquote><p>…me gustaria al menos solo una vez poder ver una pelicula donde el 80% de las palabras producidas no sean groserias y en las que no se trate siempre el tema del “malandreo”…</p></blockquote>
<div class="translation">Voleo bih da vidim film u kome 80% reči nisu toliko bezobrazne i u kojima glavna tema nisu kriminalci i njihov život&#8230;</div>
<p><strong>Boves, el Urogallo (Boves Tetreb)</strong></p>
<p>Boves, el urogallo je još jedna istorijsk drama i adaptacija istorijskog romana koji je napisao <a href="http://es.wikipedia.org/wiki/Francisco_Herrera_Luque" target="_self">Francisco Herrera Lugue</a>, i film koji su i publika i kritičari čekali.</p>
<p><object classid="clsid:d27cdb6e-ae6d-11cf-96b8-444553540000" width="425" height="344" codebase="http://download.macromedia.com/pub/shockwave/cabs/flash/swflash.cab#version=6,0,40,0"><param name="allowFullScreen" value="true" /><param name="src" value="http://www.youtube.com/v/-aQ02xakJYU&amp;color1=0xb1b1b1&amp;color2=0xcfcfcf&amp;hl=en&amp;feature=player_embedded&amp;fs=1" /><embed type="application/x-shockwave-flash" width="425" height="344" src="http://www.youtube.com/v/-aQ02xakJYU&amp;color1=0xb1b1b1&amp;color2=0xcfcfcf&amp;hl=en&amp;feature=player_embedded&amp;fs=1" allowfullscreen="true"></embed></object><br />
<a href="http://www.blogacine.com/2008/05/12/alberto-arvelo-y-el-problema-del-guion-en-el-cine-venezolano/" target="_self">Blogacine [es]</a> izvanredan blog o venecuelanskom filmu i snimanju filmova pruža veoma interesantan argument o književnom delu i <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Jos%C3%A9_Tom%C3%A1s_Boves" target="_self">karakteru</a>:</p>
<blockquote><p>Pocos personajes condensan mejor las contradicciones y la tragedia de nuestras guerras de independencia como José Tomás Boves.<br />
No hay acaso mejor manera de entender nuestra independencia que examinarla desde el punto de vista del antihéroe, del antagonista paradigmático que encarna la figura de Boves. Puede que sólo a través de su mirada, Bolívar adquiera una verdadera dimensión humana, alejado del acartonamiento dramático y narrativo al que su figura histórica parece condenada irremediablemente</p></blockquote>
<div class="translation">Malo je istorijskih likova koji u sebi sadrže kontradikcije i tragedije naših ratova za nezavisnost kao José Tomás Boves.<br />
Najbolji način da se razume naša nezavisnost je da se ona prouči s tačke gledišta anti-heroja, paradigmatskog suparnika koji je otelotvorenje figure Bova. Moguće je da samo po njegovom viđenju Bolívar može poprimiti prave ljudske dimenzije, daleko od dramatične i ukočene figure na koju je izgleda zauvek osuđen.</div>
<p>Ovde je i jedno veoma interesantno mišljenje o samoj ovoj industriji:</p>
<blockquote><p>…por un lado, nuestra producción contemporánea de ficción parece poca y, acaso (no me atrevería a asegurarlo) de poco atractivo. No obstante, por otro lado, tenemos una de las industrias más poderosas del mundo en la generación de ficción: la telenovela.</p></blockquote>
<div class="translation">&#8230;.s jedne strane, izgleda da je naša trenutna produkcija u fikciji veoma mala ali (iako se ne usuđujem da to potvrdim) zainteresovanosti ljudi je mala. Međutim, s druge strane imamo jednu od najjačih industrjia na svetu u generaciji fikcije: sapunsku operu.</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://sr.globalvoicesonline.org/2009/01/venecuela-prica-o-istoriji-jedne-zemlje-kroz-film/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Proslavljanje Dana bloga</title>
		<link>http://sr.globalvoicesonline.org/2008/09/proslavljanje-dana-bloga/</link>
		<comments>http://sr.globalvoicesonline.org/2008/09/proslavljanje-dana-bloga/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 28 Sep 2008 21:41:45 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Sinisa Boljanovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Argentina]]></category>
		<category><![CDATA[Bolivija]]></category>
		<category><![CDATA[Ekvador]]></category>
		<category><![CDATA[Peru]]></category>
		<category><![CDATA[Softver i alati]]></category>
		<category><![CDATA[Venecuela]]></category>
		<category><![CDATA[Vesti o blogerima]]></category>
		<category><![CDATA[španski]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://sr.globalvoicesonline.org/?p=7</guid>
		<description><![CDATA[Originalno objavio Eduardo Avila  &#183; Preveo/prevela Sinisa Boljanovic &#183;  Pogledaj originalni post 
Dana 31. avgusta, širom sveta se obeležava Dan bloga. Prema ovom sajtu, manifestacija je zamišljena tako da blogovi iz jednog dela sveta budu predočeni drugim delovima sveta:
Toga dana blogeri će preporučivati druge blogove posetiocima njihovog bloga. Oni će svesno objaviti preporuke [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<em>Originalno objavio <a href="http://globalvoicesonline.org/2008/08/31/americas-celebrating-blogday/">Eduardo Avila</a>  &middot; Preveo/prevela <a href='http://sr.globalvoicesonline.org/author/sinisa-boljanovic/'>Sinisa Boljanovic</a> &middot;  <a href='http://globalvoicesonline.org/2008/08/31/americas-celebrating-blogday/'>Pogledaj originalni post</a></em> 
<br /><p>Dana 31. avgusta, širom sveta se obeležava <a href="http://www.blogday.org/">Dan bloga</a>. Prema ovom sajtu, manifestacija je zamišljena tako da blogovi iz jednog dela sveta budu predočeni drugim delovima sveta:</p>
<blockquote><p>Toga dana blogeri će preporučivati druge blogove posetiocima njihovog bloga. Oni će svesno objaviti preporuke 5 novih blogova. Na ovaj način svi čitaoci bloga će naći sebe otvarajući te preporuke i otkrivati nove blogove koji su im prethodno bili nepoznati. </p></blockquote>
<p>Članovi <a href="http://globalvoicesonline.org/-/world/americas/">Latino Američkog tima sa Global Voices online </a>odlučili su da, kao grupa, kolektivno, u jednom postu koji bi mogao zainteresovati druge, preporuče 5 blogova: </p>
<p><strong>Venecuela </strong></p>
<p><a href="http://globalvoicesonline.org/author/luis-carlos-diaz/">Luis Carlos Díaz</a> preporučuje<br />
<a href="http://www.elchiguirebipolar.com/">El Chigüire Bipolar [es]</a>to je blog iz Venecuele čija popularnost raste i koji je imao pola miliona poseta za manje od 4 meseca.<br />
Post je naslovljen <a href="http://www.elchiguirebipolar.com/2008/08/nunca-pensamos-que-iban-asistir-otros.html">&#8220;Mi nikad nismo pomislili da be 203 druge zemlje mogle učestvovati &#8220;. </a>To je satiričan post  i posvećen je venecuelanskom učešću na nedavno završenoj Olimpijadi: </p>
<blockquote><p>El presidente del Comité Olímpico Venezolano (COV), Eduardo Álvarez, aclaró hoy en rueda de prensa las razones por las que hasta ahora la delegación venezolana<br />
no ha cumplido las expectativas trazadas en un principio en las Olimpíadas de Beijing. “Cuando hicimos el pronóstico de 5 medallas de oro, nunca pensamos<br />
que iban a asistir otros 203 países a la cita. Eso echó al suelo el pronóstico inicial” informó Álvarez ante la insistencia de los medios y la opinión<br />
pública, que esperaban ver a los venezolanos en los podios de Beijing.</p></blockquote>
<div class="translation">Predsednik Venecuelanskog olimpijskog komiteta (COV - skraćenica u španskom jeziku) Eduardo Álvarez na konferenciji za štampu izneo je razloge zbog kojih venecuelanska delegacija nije ispunila očekivanja koja su bila postavljena na početku Olimpijade u Pekingu. &#8220;Kada smo predviđali 5 zlatnih medalja, nikad nismo pomislili da će ostale 203 zemlje učestvovati na igrama. To je uništilo naše prvobitno predviđanje&#8221;, rekao je kada su ga pitali predstavnici medija i javnog mnenja, koji su se nadali da će videti Venecuelance na pobedničkom postolju u Pekingu. </div>
<p><strong>Peru </strong></p>
<p><a href="http://www.globalvoicesonline.org/author/juan-arellano/">Juan Arellano</a> iskreno preporučuje blog Choledad Privada [es] koji bi mogao biti razumljiv jedino Peruancima zbog njegovog slenga i internih šala. Međutim, članci su namenjeni da izmame smeh od čitalaca za njegov šaljiv jezik  u <a href="http://www.choledadprivada.com/2008/08/22/cuantotecuestaunperuano/">&#8220;Koliko košta Peruanac?&#8221; </a>i u člancima o drugim <a href="http://www.choledadprivada.com/2008/08/14/paquetedigoquenosisi/">finim posebnostima Peruanskog društva [es]. </a></p>
<p><strong>Argentina </strong></p>
<p><a href="http://globalvoicesonline.org/author/jorge-gobbi/">Jorge Gobbi</a> iz buenos Airesa preporučuje Merodeador [es]blog koji je primarno fokusiran na medije ali takođe i na druge teme kao što su nedostatak recikliranja programa u glavnom gradu. Postoajo je jedan zakon nazvan Basura Cero (Zero Garbage) koji je tražio da se smanji količina otpada do 30%, a koji je, međutim, odbačen od strane aktuelnog gradonačelnika. Postoji jedan tip <a href="http://merodeador.com/2008/07/30/buenos-aires-no-recicla/">neformalnog programa za reciklažu koji je sproveden od strane &#8220;kartonaca&#8221;.  </a></p>
<blockquote><p>Todas las noches, los cartoneros revuelven las bolsas de basura antes de ser recogidas por los camiones, en busca de papeles y cartones que luego venden<br />
para su reciclaje. Es ésa su única retribución: el pago por la cantidad de papel que juntan.</p></blockquote>
</blockquote>
<div class="translation">Svake noći &#8220;kartonci&#8221; prebiraju po kesama sa smećem pre nego što ih pokupe kamioni tražeći papir i karton koji bi kasnije mogli biti reciklirani. To je njihova jedina naplata: novac za količinu papira koji je sakupljen.  </div>
<p><strong>Ekvador </strong></p>
<p><a href="http://globalvoicesonline.org/author/tonnet/">Milton Ramirez </a>koji piše o Ekvadoru preporučuje Dialogo con Joselias [es],koji raspravlja o ulozi provincijalnih autonomija u novom Ustavu. Joselias kritikuje sadašnji uvodnik u novinama El Telégrafo, <a href="http://joselias.blogspot.com/2008/07/manabi-en-el-ecuador.html">koji odbacuje poziv provincije Manabí za povećanjem autonomije </a></p>
<blockquote><p>Con el más puro egoísmo intelectual analiza la aspiración manabita de su autonomía administrativa. Nos ubica como “sucursal menor del bastión guayaquileño”.<br />
Que la autonomía es una cantaleta que “vuelve desde otra provincia, Manabí, para confundir a la opinión pública”. Que desde Manabí se está calificando<br />
al Presidente de “dictador” y “traidor” porque la Asamblea Constituyente no aprobó la autonomía manabita.</p></blockquote>
<div class="translation">Sa najčistijom formom intelektualne sebičnosti, novine analiziraju težnju Manabi&#39;s ka administrativnoj autonomiji. Oni smatraju nas &#8220;manjim delom Guayaquil bastion. Ta autonomija je drugi izraz koji &#8220;dolazi iz druge provincije, Manabí, da  zbuni javno mnenje&#8221;. Taj Manabí naziva predsednika &#8220;diktatorom&#8221; i &#8220;izdajnikom&#8221; zato što Konstitutivna Skupština nije odobrila autonomiju Manabí. </div>
<p><strong>Bolivija </strong></p>
<p>Jedan od novih blogera iz <a href="http://vocesbolivianas.org/">Voces Bolivianas</a> projekta, Virginio Sandy, predstavlja njegovo urođeničko društvo kao jednog od lidera. Jedan član društva je nazvan &#8220;vlast&#8221; u trajanju od godinu dana, posle koje se zamenjuje. On takođe predstavlja njegovo društvo online sa njegovim blogom <a href="http://ayllusdedalence.blogspot.com/">Ayllus de Dalence [es]</a>, gde on piše o svečanostima, tradicijama, ali takođe i o <a href="http://ayllusdedalence.blogspot.com/2008/04/sitio-arqueologico-del-inca-pucara.html">arheološkim ostacima blizu njegovog društva</a>. </p>
<blockquote><p>Por las caracteristicas que presenta, se evidencia que fue una fortaleza, la que fue construida con fines defensivos y refugio de los habitantes, cuando<br />
eran atacados por otros pueblos. Al pie de esta fortaleza se encuentra la Comunidad de Pucara Grande, población milenaria, cuyos origenes se pierden en<br />
el tiempo y espacio. Esta fortaleza conserva aun parte de las tres murallas que se erigieron alrededor de la colina y en la parte superior de este cerro,<br />
se encuentra los cimientos, de viviendas circulares, todas con puertas orientadas hacia la salida del sol. </p></blockquote>
<div class="translation">Iz njegovih karakteristika, očigledno je da je to bila tvrđava, koja je podignuta iz odbrambenih razloga i kao sklonište za stanovnike, kada su bili napadnuti od strane drugih. U njenoj osnovi, kao utemeljivač, može biti društvo drevnih naroda Pucara Grande, čija porekla su izgubljena u vremenu i prostoru. Na ovoj tvrđavi još uvek su očuvana tri zida  izgrađena duž brda i uz najviše delove planine u kojima se mogu pronaći delovi kružnih kuća sa svim njihovim vratima koja su okrenuta ka strani izlaska sunca. </div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://sr.globalvoicesonline.org/2008/09/proslavljanje-dana-bloga/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
