Čile: Prva zemlja koja je donela Zakon o neutralnosti interneta

Nakon skoro trogodišnje rasprave, u Čileu je odobren takozvani Zakon o neutralnosti interneta, koji podrazumeva uključivanje tri člana u opšti Zakon o telekomunikacijama.

Pomenuta reforma podrazumeva, između ostalog, da pretplatnici na internet usluge neće moći svojevoljno da blokiraju, mešaju se, diskriminišu, kvare i ograničavaju sadržaje, aplikacije ili legalne usluge koje korisnici ostvaruju putem svojih mreža. Pored toga, reforma određuje obavezu da informaciju u vezi sa planovima konekcije interneta učini transparentnom, kao i mogućnost za podnošenje zahteva za roditeljsku kontrolu na račun podnosioca. Utvrđivanje ovakve legalne garancije doživljava se kao jedna velika pobeda za princip neutralnosti interneta, a Čile se istakao kao prva zemlja koja je zakonski uspostavila ovaj princip.


Snimak objašnjava šta u teoriji znači neutralnost interneta, sa Bloga Enrikea Dansa.

Jedan od najbitnijih elemenata ovog novog zakonodavstva je promovisanje njegove inicijative od strane grupe građana organizovanih putem zajednice Neutralnost – Da, koji su uspeli da ubede predstavnike Kongresa u važnost postojanja jedne ovakve norme koja garantuje prava korisnicima. Ranije se ova grupa korisnika trudila da pokaže da su važni internet servis provajderi delali protiv principa neutralnosti, kao što je blokiranje portova za razmenu fajlova P2P.

Felipe Morande, ministar za saobraćaj i telekomunikacije, istakao je: „Ovo je jedan konkretan korak za dobijanje veće transparentnosti na širokom tržištu, čime se stimuliše takmičenje za kvalitetnom uslugom, što je stub naše javne politike u telekomunikacijama,“ i naglasio je da ovaj zakon „smešta našu zemlju u prve redove sveta po pitanju neutralnosti mreže. To pokazuje da postoji politička volja u Čileu za modernizacijom propisa u telekomunikacijama i osposobljavanju korisnika. Ovo je put koji pratimo za dobrobit građana.“

Inicijativa je generalno imala dobar odjek u javnosti, tako na primer u ChileGeek Diego Narvaes spominje četiri razloga zbog čega je ovo zakonodavstvo dobro, ističući da:

con este proyecto la legislación se pone a la vanguardia respecto a otros países como EEUU y comunidad Europea, en donde la neutralidad de la red no se encuentra legislada por el fuerte lobby que efectúan las empresas de telecomunicaciones y proveedoras de acceso.

Sa ovim projektom zakonodavstvo se stavlja u prve redove u odnosu na zemlje kao što je SAD i zemlje evropske zajednice, gde zakon o neutralnosti interneta nije donesen zbog jakog lobija telekomunikacionih kompanija i pristupnih provajdera.

Ipak, ne dele svi isto mišljenje. Iako se donošenje zakona o jednom tako važnom pitanju čini kao pozitivna vest, postoje sumnje po pitanju pravog obima skoro odobrenog zakona. Tako na Blawyeru, blogu specijalizovanom za pravna pitanja, Migel Moračimo ističe da:


El proyecto ha sido denominado de “neutralidad de red” pero en verdad señala obligaciones diversas para los ISPs y las empresas de telecomunicaciones que les provean de servicios, entre las cuales está la de no discriminación arbitraria en la capa de aplicaciones, servicios o contenidos legales con efectos anticompetitivos. Sin embargo, la no discriminación es una obligación que ya está presente en la regulación sectorial chilena

Projekat je nazvan „neutralnost interneta“ ali zapravo pokazuje različite obaveze za internet servis provajdere i telekomunikaciona preduzeća koja ih snabdevaju uslugama, među kojima se nalazi i neproizvoljna diskriminacija aplikacija, usluga ili legalnih sadržaja sa netakmičarskim efektima. Međutim, diskriminacija je zabranjena što je [kao odredba] već prisutno u čileanskom regulativnom sektoru.

U istom smislu, NVO (ONG) Digitalna prava, čileanska nevladina organizacija za odbranu prava na internetu, takođe je iznela svoje sumnje po pitanju zakona,
naglašavajući da:

La consagración legal de la neutralidad no es absoluta, sino que se configura como un derecho de los usuarios sujeto a límites importantes. Por una parte, al establecer la ley que los prestadores de internet “No podrán arbitrariamente bloquear, interferir, discriminar, entorpecer ni restringir” el derecho a usar contenidos y redes (Art. 24 H a), deja abierta la posibilidad de intervención en la medida en que ésta no sera arbitraria.

Junto con lo anterior, la neutralidad es garantizada como un derecho a utilizar contenidos o servicios y realizar actividades de carácter legal a través de internet sin dicha intervención discriminatoria. En consecuencia, un uso ilegal autorizaría al proveedor de conexión a ejercer medidas contrarias al principio de neutralidad.

Legalno posvećenje neutralnosti nije apsolutno, već se postavlja kao pravo korisnika podržano važnim granicama. Sa jedne strane, utvrđivanjem zakona kojim internet provajderi „ne mogu svojevoljno da blokiraju, mešaju se, diskriminišu, kvare i ograničavaju“ pravo na na korišćenje sadržaja i interneta (član 24 H a), ostavlja otvorenu mogućnost za intervenisanjem na neproizvoljan način.

Uz prethodno rečeno, neutralnost je zagarantovana kao jedno pravo na korišćenje sadržaja ili usluga i ostvarivanje aktivnosti legalnog karaktera putem interneta bez pomenute diskriminatorske intervencije. Kao posledica, nelegalno korišćenje ovlastiće provajdera za upotrebu suprotnih mera od principa neutralnosti.

Konačno, zakon se prihvata kao jedan projekat zanimljiv u svojim namerama ali nepredvidiv po pitanju dostignuća i efekta. Mnogo praznina treba popuniti jednim zakonikom koji će se objaviti u roku od devedeset dana, ali čiji sadržaj neće biti deo javne rasprave kao što je bio slučaj sa tekstom zakona. Takođe, čini se zanimljivim što je organizacija građana pre političara ta koja pokušava da se suoči sa nedaćama koje nameće digitalni svet.

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.